Sretan Majčin dan svim majkama želi Udruga Leptirići.

Prosvjed je organiziran istovremeno u Dubrovniku,Splitu,Zagrebu,Varaždinu i Osijeku u organizaciji grupe roditelja Pomozimo djeci s invaliditetom koja okuplja preko 3.000 članova.

Na izlazak na trgove roditelji su ponukani nakon neuspješnih pregovora s tri mjerodavna ministarstva.
Tražimo veću skrb za svoju djecu i dostojanstven život.

Nadamo se da su nas Oni u Vladi čuli i vidjeli,jer poručujemo im da se nikada nećemo umoriti radeći na dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Vlada je za nove mobitele potrošila 40 milijuna kuna.Zar je to važnije od toga da dijete s invaliditetom dobije terapiju?,upitala je jedna mama!

Svečano otvorenje:
Obilježavajući Nacionalni dan osoba c cerebralnom paralizom i četrdeset petu godišnjicu rada HSUCDP svečano je otvorio svoje nove prostorije u Zagrebu.
Čast da prereže vrpcu pripala je dječaku s teškoćama u razvoju Marku Mađaru uz kojeg su bili nazočni i potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanaka Opačić,ministar zdravlja prof.dr.Rajko Ostojić,pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak,predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić ,predstavnici Udruga članica Saveza,Unicefa te drugi .

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić pozdravila je sve prisutne ,pohvalila rad Saveza te naglasila da se od 1.srpnja moramo okrenuti Europskoj uniji i pisanju kvalitetnih projekata,a ministarstvo će pružiti sve informacije kako bi udruge mogle povući financijska sredstva iz fondova.

Ima li zime za asistente u nastavi?
Na ovo pitanje, nakon današnjeg okruglog stola o inkluzivnom obrazovanju, nije moguće dati jednoznačan odgovor (ako kažemo da nema zime – netko će protumačiti da nema ništa od asistenata u nastavi iduće školske godine, a drugi baš obrnuto – da nema problema za njih). Zato je najbolje citirati Zvjezdanu Bogdanović, načelnicu Sektora za osobe s invaliditetom, koja je svojim izlaganjem umirila roditelje i predstavnike udruga:
Ovih dana traju razgovori između ministrice Opačić i ministra Jovanovića o tome na koji način u narednom razdoblju rješavati pitanje asistenata u nastavi. Dakle, nikako se neće dogoditi da oni koji sada imaju asistenta u nastavi da će ga izgubiti. Jedino je sada pitanje koliko će biti moguće širiti ovu mrežu na one koji ga još uvijek nemaju a treba im. Naša perspektiva za širenje su fondovi. Ono što smo osiguravali u proračunu osiguravat ćemo i dalje. Mi sada nastojimo do kraja definirati nadležnost. To bi stvarno trebala biti nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Razmatra se da li će do kraja godine asistente u nastavi financirati MSPM a onda to preuzeti MZOS ili će to preuzimanje biti već u rujnu. Dakle,asistenta nitko neće izgubiti a način na koji će se to realizirati – o tome razgovara dvoje ministara.

Što se tiče inkluzivnog dodatka – Zakon o inkluzivnom dodatku stupit će na snagu početkom godine kada i novi Zakon o socijalnoj skrbi. Javna rasprava bit će organizirana tijekom lipnja. Objedinjavaju se osobna invalidnina, doplatak za tuđu njegu i pomoć, naknada do zaposlenja i uvećani dječji doplatak. To će donekle riješiti problem smanjene osobne invalidnine kod kumulativnog prava roditelja i djeteta uključenog u redovan sustav obrazovanja. Toj djeci je do sada oduzimano pola invalidnine, no već nakon prvih razgovora koje smo imali s roditeljima organiziranih preko Facebooka, dogovoreno je da će to ići u izmjenu jer je to zaista diskriminirajuće, jer je invalidnina pravo djeteta a ne roditelja.

Do proširenja opsega usluga – kombiniranjem izvora financiranja
E sada kada smo napisali ono što zanima najveći broj roditelja djece s teškoćama u razvoju,možemo prenijeti i neke druge naglaske s okruglog stola. Bilo je dosta govora o lokalnoj samoupravi koja se često opravdava da nema dovoljno sredstava za financiranje asistenata u nastavi. Tomislav Velić, predsjednik vinkovačke Bubamare rekao je da Sudbina djece ne bi trebala ovisiti o tome da li će on dobro napisati projekt! Međutim, Zvjezdana Bogdanović je napomenula da se pored udruga i lokalna samouprava može javiti na natječaje europskih fondova za potrebe povećanja opsega socijalnih usluga. Ta sredstva su mnogo veća od onih koja se mogu izdvojiti kroz državni proračun. Ona bi se trebalo koristiti da se poveća broj osoba koje će biti obuhvaćene asistencijom ali i da se produži vrijeme trajanja usluge. Zapravo, trebat će se naučiti da je najbolje i najefikasnije da se sredstva za socijalne usluge kombiniraju koristeći različite izvore.

Sve ovo dobiva posebno na težini ako se uzme u obzir podatak kojeg je iznjela, a to je da je u ovom trenutku čak 1725 djece s teškoćama u razvoju smješteno u neku od institucija u Hrvatskoj samo zbog školovanja.

O primjerima inkluzije djece s teškoćama u razvoju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji govorili su Tomislav Novosel, predsjednik i Nikolina Posuda, radna terapeutkinja Udruge tjelesnih invalida Bjelovar. Njih je zanimalo kako Agencija za odgoj i obrazovanje gleda na “sivu zonu” u koju su, silom prilike, sa svojim mobilnim timovima uskočili. Vladimira Brezak, viša savjetnica iz Agencije je rekla da oni nemaju ništa protiv tih timova koje je udruga formirala kao pomoć u provedbi asistencije u nastavi pogotovo zbog toga što Agencija nema mogućnost kontakta i rada s roditeljima i djecom, nego samo s odgojno-obrazovnim institucijama. Naglasila je i dajačanje civilnog sektora sigurno jača i državu upravu.
Profesorica Brezak upoznala je sudionike okruglog stola o principima i modelu inkluzivnog obrazovanja te o aktivnostima koje Agencija poduzima da bi pomogla školama da se uključe u prihvaćanje djece s teškoćama. Spomenula je i mobilne timove koji su formirani kako bi pomogli školama. Oni dolaze u instituciju u dogovoru s ravnateljem i stručnim timom i rade na osnaživanju zaposlenika u instituciji. Ukazala je i na potrebu suradnje predškolske ustanove i škole ako je dijete prije polaska u školu pohađalo neki program.

Iskustva iz Makarke prenjela je predsjednica Udruge osoba s invaliditetom “Sunce” a zanimljive su bile usporedbe vremena “prije asistenata” i današnje situacije, borbe s predrasudama. Čuli smo da s lokalnom samoupravom u Makarskoj zaista nemaju problema a i Makarska ima svoj mobilni tim za podršku malim područnim školama. Za razliku od Bjelovara, makarski mobilni tim formiran je uz pomoć projekta kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Kao zadnje izlaganje, ono koje je bilo zaduženo za “raspirivanje” diskusije bila je zadužena ekipa iz vinkovačke Bubamare. I zaista, odlična prezentacija Marka Mađara koji je vrlo zorno pokazao za što njemu treba asistent u nastavi (na stolu je bio paketić maramica i sendvič a on se trudio da ih upotrijebi onako kako to čine ostala djeca) da bi potom sve zaokružio Tomislav Velić, predsjednik Bubamare, koji se čak potrudio prikupiti podatke i javno ih obznaniti: Godina dana financiranja svih asistenata u nastavi MSPM plaća 4,6 milijuna kuna dok samo mjesec dana za bruto plaće saborskih zastupnika država izdvaja 5,6 milijuna. Zapitao se, zapravo više prisutne kolegice iz MSPM i Agencije, kakva je sudbina djece s teškoćama u razvoju u obrazovnom sustavu i da li je obrazovanje ipak privilegija?

Udruga Leptirići povodom dana osoba s cerebralnom paralizom upućuje čestitke svim osobama s cerebralnom paralizom,njihovim roditeljima,volonterima i svima koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete njihova življenja.

Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva  da su škole dužne osigurati kvalitetno obrazovanje svim svojim učenicima, bez obzira na njihove različite mogućnosti. Jedan od najvažnijih aspekata inkluzivnog obrazovanja, osim uklanjanja arhitektonskih barijera,  je osiguravanje asistenta u nastavi koji pomaže djetetu s teškoćama u razvoju  u savladavanju školskog programa.

Uvođenjem asistenata u nastavi olakšava se proces integracije učenika s teškoćama u razvoju u  obrazovni sustav i povećava se njihova mogućnost upisa u redovne škole. Dugoročni cilj je omogućavanje inkluzivnog obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju u njihovom prirodnom socijalnom okruženju, što doprinosi  smanjenju broja djece koja se izdvajaju iz obitelji i sredine u kojoj žive i smještavaju u institucije radi pohađanja nastave.

Dosadašnje iskustvo u radu asistenata u nastavi, koji se kao projekt provodi od 2005. godine potvrđuje da je uvođenjem prvih asistenata u nastavi započeo proces inkluzije djece s teškoćama u razvoju. Od tog razdoblja bilježe se pozitivni trendovi: socijalizacija djece s cerebralnom paralizom u redovne razrede, smanjenje arhitektonskih barijera u školama,  kontinuirana provedba edukacije asistenata u nastavi, dodatne edukacije stručnjaka, zapošljavanje teško zapošljivih skupina, razvoj civilnog društva kao pružatelja novih socijalnih usluga – asistencije, edukacije.  Koristi za djecu, kako onu s cerebralnom paralizom, tako i za ostalu djecu su višestruke, što pokazuju sve ankete i evaluacije projektnih rezultata. U školskoj godini 2012./2013. oko 300 djece u Hrvatskoj  koristi usluge asistenta u nastavi, od kojih 142 financira Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Ipak, roditelji djece s teškoćama u razvoju ne znaju da li će njihova djeca školske godine 2013./2014. imati asistente u nastavi i tko će ih financirati.

Inkluzivno obrazovanje djece s cerebralnom paralizom kao tema ovogodišnjeg obilježavanja Nacionalnog dana, odabrana je sukladno stavu udruga članica, da usprkos naporima i pomacima učinjenim u ovom području, još uvijek ne  postoji dovoljna sustavna podrška djeci s teškoćama u razvoju u procesu njihove integracije u redovni odgojno-obrazovni sustav. To se posebno odnosi na nesustavnost financiranja usluge asistencije u nastavi i nejasnoće koje proizlaze iz praktične primjene postojećih propisa.  Inkluzivno obrazovanje je proces koji se razvija i polagano napreduje.

Na okruglom stolu cilj nam je predstaviti aktualnu pravnu regulativu obrazovanja djece s teškoćama u razvoju i ukazati na iskustva, mogućnosti i probleme u procesu inkluzije. U zajedničkoj raspravi očekujemo odgovor na pitanje  kakva je budućnost i perspektiva asistencije u nastavi i drugih oblika potpore inkluziji, od tolike važnosti za svu djecu s teškoćama u razvoju.

Pripremajući okrugli stol dobili smo mnoge upite o mogućnosti prisustvovanja na njemu. Okrugli stol je otvoren za sve one koje interesira njegova tema. Kako bi nam olakšali njegovu organizaciju, molimo vas da nam svoj dolazak potvrdite najkasnije do 2. svibnja.

Detaljan program obilježavanja Nacionalnog dana i održavanja okruglog stola možete preuzeti ovdje.

U sklopu akcije posebna pozornost posvetit će se nadzoru pravilnoga označavanja mjesta rezerviranih za vozila osoba s invaliditetom. S nadležnim tijelima inicirat će se obnova prometne signalizacije na parkirališnim mjestima rezerviranima za vozila invalida, kako bi bila propisno označena i jasno uočljiva.

Premještanje nepropisno parkiranih i zaustavljenih vozila s mjesta rezerviranih za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom obavljat će se 29. i 30. travnja.
Osim navedenoga, svrha akcije je i skretanje pozornosti široj javnosti na problem parkiranja na parkirališnim mjestima rezerviranima za osobe s invaliditetom, a što ga stvaraju sudionici u prometu koji nemaju pravo korištenje tako označenih mjesta.